Publikacija

 

Jelena Stakić je rođena u Beogradu 20.02.1940. Diplomirala je psihologiju na Univerzitetu u Beogradu,1962. Radila je kao istraživač medija i javnog mnijenja u jugoslovenskom Institutu za novinarstvo, bila je urednica revije Privredna propaganda, a od 1974. godine radi kao « free-lance » autorica, publicistkinja i prevoditeljica s engleskog i francuskog jezika. Dobitnica je brojnih nagrada za najbolje prevode. Predsjednica je Udruženja književnih prevodilaca Srbije.
Prevela je oko 100 književnih djela, a dva je i sama napisala (Mačke i mi, NOLIT, Beograd, 1988. i Žedni preko vode, nešto o prevođenju, napisano u  Arlesu 1996. BMG. Beograd, 2001).
Nakon što nam je gospođa Stakić učinila čast i bila jedan od gostiju-predavača na radionici književnog prevođenja, u organizaciji francuskog Kulturnog centra André Malraux i Evropskog centra za književno prevođenje i njegove direktorice, gospođe Françoise Wuilmart, ljubazno nam je dopustila da na našoj stranici objavimo elektronski format upravo ove knjige, Žedni preko vode, na čemu joj se najtoplije zahvaljujemo.

 

Početkom ove godine je izašlo drugo izdanje knjige O prevodilaštvu i prevodiocima Vladimira Pavlovića. Vladimir Pavlović je rođen 1950. godine u Beogradu gdje je završio studij francuskog jezika i književnosti. Radio je i radi kao prevodilac svih vrsta usmenog i pismenog prevođenja za brojne državne i međunarodne organizacije. Kao lektor za francuski jezik radio je na Filološkom fakultetu u  Beogradu a sada u istom svojstvu radi na Filološko-umjetničkom fakultetu u Kragujevcu. Nosilac je francuskog ordena viteza Legije časti. Jedan je od osnivača prve privatne prevodilačke škole na Balkanu, Multilingua, u kojoj je i danas angažovan. U Sarajevu je održao prve kurseve konferencijskog prevođenja za francuski jezik i tu će praksu nastaviti s našim Udruženjem.
Knjigu po cijeni od 10 KM možete naručiti mailom i podići je u Centru André Malraux.

 

 

Ovaj Rječnik namijenjen je aktivistima u organizacijama za ljudska prava i profesionalcima kojima je bliska ova problematika.
Pri izradi Rječnika, korištena je leksička građa iz postojećih jednojezičkih i višejezičkih stručnih i opštih rječnika. Značajan izvor su također predstavljali izvještaji o stanju ljudskih prava na stranim jezicima i na bosanskom/srpskom/hrvatskom.Njihovom komparativnom analizom došlo je do određenih leksičkih rješenja. Cilj izdavanja ovog Rječnika je da se omoguči što potpunije razumijevanje literature o ljudskim pravima na francuskom odnosno engleskom jeziku, ali i adekvatno prenošenje tekstova sa bosanskog/srpskog/hrvatskog na engleski i francuski jezik. Kada je riječ o terminima sprecifičnim za druge pravne sisteme, kao što je, na primjer,HABEAS CORPUS, činilo nam se nužnim pružiti dodatna objašnjenja na bosanskom. Iz praktičnih razloga ,pored Rjerrčnika u užem smislu, u ovom izdanju se nalaze dva indeksa: francuski i bosanski/srpski/hrvatski.Broj koji stoji iza svake leksičke jedinice odgovara rednom broju pod kojim se ta jedinica nalazi u rječniku.
Namjera je autora i Izdavača da ovo izdanje Rječnika pojmova iz oblasti  ljudskih prava  dopuni novim pojmovima i terminima.Također nam  je namjera da naredno izdanje bude dopunjeno terminima i na drugim jezicima, pored jezika već zastupljeniih u ovom izdanju .

 

Ovo izdanje Rječnika pojmova iz oblasti ljudskih prava dopunjeno je u donosu na prethodno terminima na arapskom jeziku. Rječnik je namijenjen aktivistima u organizacijama za ljudska prava i profesionalcima kojima je ova problematika bliska. Pri izradi Riječnika, korištena je leksička građa  iz postojećih jednojezičkih i višejezičkih stručnih i opštih rječnika.Značajan izvor su, također, predstavljali izvještaji o stanju ljudskih prava na stranim jezicima i na bosanskom/srpskom/hrvatsom. Njihovom komparativnom analizom došlo se do određenih leksičkih rješenja.
Ovaj rječnik treba da pomogne razumijevanju literature o ljudskim pravima na francuskom, engleskom odnosno arapskom jeziku, ali i adekvatno prenošenje tekstova sa bosanskog/srpskog/hrvatskog na engleski,francuski i arapski jezik. Kada je riječ o terminima specifičnim za druge pravne sisteme, kao što je, primjera radi,HABEAS CORPUS, činilo nam se nužnim pružiti dodatna obašnjenja na bosanskom.

Iz praktičnih razloga, pored Rječnika u užem smislu, u ovom izdanju se nalaze i tri indeksa; francusk, bosanski i arapski.Broj koji stoji iza svake leksičke jedinice odgovara rednom broju po kojim se ta jedinica nalazi u Rječniku.Tako je iza jedinice ”sloboda” stoji redni broj 363 što znači da se odgovarajući engleski,francuski odnosno arapski termin nalazi pod brojem 363 u Rječniku.